ПЛАНИНАРСКО-СКИЈАШКИ КЛУБ “КОПАОНИК” БЕОГРАД
Змаја од Ноћаја 9/4, 11000 Београд
PEŠAČKA TURA
KOŠUTNJAK (KRUŽNA STAZA)
- 18. JANUARA 2026.
POLAZAK U 9.00 ISPRED PIJACE NA BANOVOM BRDU
kod podzemnog prolaza, na raskrsnici Kirovljeve i Požeške ulice
Dolazak sa GSP:12,13, 23, 37, 51, 52, 53, 55, 57, 58, 85, 88
Stajalište kod Osnovne škole „Joif pančić“
Laka pešačka tura ( dužina staze je oko 12 km, za oko 4 časa umerenog hoda)
Staza je potpuno markirana i pristupačna za sve uzraste i fizičke kondicije.
Može se izaći sa staze kada je to potrebno, jer je okolo gradski saobraćaj. Može se svratiti u nekom od restorana: GOLF, DEVETKA, BAJKA i RUBIN. Upoznajte stazu i budite vodič svojim prijateljima, jer je to najbliža i najlepša staza u Beogradu. Dovedite i svoje prijatelje, koji nisu planinari.
Ne treba prijava, jer ćete biti upisani kada dođete. Akcija sigurno ide.
- KRATAK OPIS ZANAMENITOSTI
KOŠUTNjAK je na 217 m nadmorske visine, omiljeno izletište i sportsko-rekreacioni centar beograђana. Prostire se na površini oko 330 hektara. Pun je listopadne i četinarske šume, sa puno raznih staza za šetače. Ime je najverovatnije dobio po košutama, jer je nekada to bila udaljnjena šuma od grada i puno raznih divljači. Bilo je to lovište kneževske porodice Obrenović. Na severoistočnoj strani, iznad Topčiderskog groblja je ski-staza i vidikovac sa pogledom na Novi Beograd, ušše Save u Dunav i centar grada.
Opis staze: polazak kod pijace na Banovom Brdu – ulica Ičkova, pored šumarskog fakulteta prelazi ulicu kneza Višeslava, pored stambenih zgrada ulazi u šumu i nakon 500 m dovodi nas do vidikovca i restorana, sa trupcima za sedenje i klupama. Od ovog restorana pruža se pogled na Novi Beograd, Ušše, Kalemegdan, Savski venac, Vračar i druge delove grada
Vodi Vas Jovan Đokić, planinarski vodič, 064/285-1572
. Sl. 1. Staze Kosutnjaka na TK
Sl. 2 Prilaz vidikovcu Sl. 3 Pogled na Beograd Sl. 4. Jovan i Vlada Matić 2010
Dalje preko asfaltnog puta, pa desno do spomenika srpskim junacima poginulim 1915. godine u odbrani Beograda. Tu je veći spomenik - kosturnica austrougarskim vojnicima.U blizini je kamp “Košutnjak”
Spomen kosturnica austrougarskim vojnicima (gde je sahranjeno oko 3000 izginulih okupatorskih vojnika iz 1. svetskog rata, na kome je ispisano i puno slovenskih imena).
Kosturnica i mali spomenik srpskim vojnicim, koji je podignut 1915. g. po nalogu Maršala fon Mekenzija, koji je na taj način izrazio poštovanje prema hrabrom protivniku.
Sl 5. Ploča spomenika srpskim junacima Sl 6. Spomenik Sl.7.. Učesnici akcije 2010.
Sl. 8 Spomenik okupatoskim vojnicima
Dalje staza vodi pored spomen obelezja – cesme Ivana Stambolica, restorana “Golf”, česme na livadi, igrališta za mali nogomet, restorana “DEVETKA” , preko rekreacionog centra “Pionirski grad” (217 m n/v) do restorana “Rubin” (vidikovac), odakle su pruža pogled na Topčider, Dedinje, Banjicu, Miljakovac, Kanarevo brdo, Rakovicu i Avalu.
- 9. Restoran GOLF Sl.10. Jovan i grupa Sl. 11. Ivanova česma
Na samom vrhu brda nalazi se vodotoranj, koji se vidi i sa okolnih brda i veliki studio Televizije Beograd. Malo niže prema Banovom brdu je Sportski centara i Fakultet fizičkog vaspitanja.
Staza posle restorana DEVETKA ulazi u Pionirski grad. Ovde ima vise igrališta i trim staza za razne sportove i sve uzraste.
Sl. 12. Ulaz u Pionirski grad Sl.13.
Spomen obeležja na mestu pogibije kneza Mihajila Obrenoviša (10. juna 1868. g., ubile su ga pristalice Karaђorђeviša: Kosta Radovanoviš, Lazar Mariš i Stanoje Rogiš. U njegovoj pratnji bili su kap. Svetozar Garašanin, sin Ilije Garašanina i ostala dvorska).
Sl. 14a. Mesto pogibije kneza Mihajila Sl.15b Sl.15.Jovan i Dragoljub Kočić
Staza dalje vodi za Hajdučku česmu, bez većih uspona, a zatim se spušta do same česme.
Voda na ovoj česmi je zdrava.
Sl. 16a. Hajdučka česma Sl.16b.
Od Hajdučke česme staza stalno ide kroz šumu, pored asfaltnog puta, pored jedne kuće u kojoj je nekada bila Šumska uprava, dalje do raskršća asfaltnih puteva, kod groblja. Pored same ograde je grob naše pesnikinje Isidore Sekuliš.
U Topciderskom groblju su sahranjene jos i sledece znamenite licnost: Arčibald Rajs, Zanka Stokic, akademik i naroni heroj Gojko Nikolis, koji je opisao život I rad Save Mrkalja. Sava je prvi pokušao reform srpskog jezika, ali je odustao po pritiskom crkve..
Sl. 17. Šumska uprava Sl.18. Tocidersko groblje Sl.19. Dr Arčibald Rajs